Duhovnost svete Faustine Kowalske – Svetište Božjeg Milosrđa

Prilog s Radio Vatikana o duhovnosti svete Faustine

U okviru pohoda Poljskoj Sveti je Otac posjetio svetište Božjega milosrđa u gradu Łagiewniki, koje je Ivan Pavao II. posvetio 2002. godine tijekom posjeta Poljskoj, a u kojemu počivaju posmrtni ostaci svete Faustine Kowalske, svetice Božjega milosrđa. Papa Benedikt XVI. je nazvao pontifikat svoga prethodnika pontifikatom Božjega milosrđa. Monsinjor Josepf Bart, rektor crkve Duha Svetoga, koju je papa Ivan Pavao II. učinio svetištem Božjega milosrđa u Rimu, kazao je za našu radio postaju kako nam Papin posjet svetištu govori da nasljednik Ivana Pavla II. vodi vjernike prema otajstvu Božjega milosrđa, koje je potrebno svim ljudima.

Hodočašće Benedikta XVI. u središte štovanja Božjega milosrđa potvrda je autentičnosti poruke koju je prenijela sveta Faustina Kowalska. Toj jednostavnoj redovnici, beskrajnoga povjerenja u Boga, Gospodin je dao poruku namijenjenu cijelome svijetu. Gospodin joj se obratio govoreći, „U Starom zavjetu sam slao proroke s gromovima; danas čovječanstvu šaljem tebe s mojim milosrđem. Ne želim kazniti trpeće čovječanstvo, želim ga ozdraviti i priljubiti ga svojem milosrdnom srcu“.

Dakle, njezino poslanje je približiti i naviještati istinu o Božjem milosrđu, objavljenu u Svetome pismu; moliti od Boga milosrđe za sve ljude, poglavito grješnike, promičući nove oblike štovanja Božjega milosrđa, kako je poželio Isus: Isusova slika s natpisom „Isuse, ufam se u tebe“, ustanovljenje svetkovine Božjega milosrđa na prvu nedjelju po Uskrsu, moljenje Krunice Božjega milosrđa, te molitve u čas Božjega milosrđa.

Gospodin je s tim pobožnostima povezao velika obećanja pod uvjetom povjerenja u Boga, te ljubavi prema bližnjemu. I na koncu, sveta Faustina treba nadahnuti apostolski pokret Božjega milosrđa, koji će naviještati, i moliti Božje milosrđe za cijeli svijet, te živjeti kršćanskim životom po njezinu uzoru. Po ovoj je velikoj svetici Bog svijetu i Crkvi dao novo svjetlo, a to je upravo Božje milosrđe – istaknuo je rektor. Govoreći o štovanju Božjega milosrđa, kazao je kako je Benedikt XVI. rekao da je štovanje Božjega milosrđa sastavni dio vjere i kršćanske molitve. Tako je na sam blagdan, u podnevnom nagovoru prije molitve Kraljice neba, izražajno potaknuo na njegovo štovanje. Sjećam se kako je Ivan Pavao II. učio – primijetio je rektor – Čovjek najviše treba Božje milosrđe. Benedikt XVI. to je svečano potvrdio rekavši kako štovanje Božjega milosrđa nije sporedna nego sastavna dimenzija kršćanske vjere. Štovanje Božjega milosrđa, kako nam je prenijela sveta Faustina, odlučuje sudbinu svijeta i čovječanstva. Zato je Ivan Pavao II. povjerio svijet Božjeme milosrđu, ističući kako je u Božjem milosrđu posljednja prigoda spasenja – kazao je. Na primjedbu kako je Benedikt XVI. rekao da milosrđe Kristovo nije jeftina milost, odgovorio je kako je Kristov Križ radikalna objava milosrđa, koje je upravljeno protiv korijena zla u ljudskoj povijesti, protiv grijeha i smrti. Božje milosrđe zahtijeva nutarnje obraćenje, kajanje poslije svakoga posrtaja. Ono nema granica, ljudska zloća ne može iscrpsti Božju raspoloživost da uvijek prihvati onoga tko ima u Njega povjerenja. Poruka Božjega milosrđa postaje, dakle, znak nade za izranjeno čovječanstvo, ona je posebna mogućnost preporoda čovječanstva. Isus je rekao svetoj Faustini: „Čovječansto neće naći mir dok se s pouzdanjem ne obrati mome milosrđu“ – zaključio je monsinjor Bart.